Advokat Ana Ivančajić

Koja su moja prava kada dobijem prekršajni nalog?

Prekrsajni nalog

Prekšajni nalog

Prekršajni nalog predstavlja institut prekršajnog prava. Ovlašćeno službeno lice može izdati učiniocu prekršaja prekršajni nalog ukoliko je Zakonom o prekršajima za prekršaj predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu. Prekršajni nalog ne može se izdati maloletniku.
Prava okrivljenog
1) da se lice protiv koga je izdat prekršajni nalog ako prihvati odgovornost i u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga plati polovinu izrečene kazne oslobađa plaćanja druge polovine izrečene novčane kazne
2) da lice protiv koga je izdat prekršajni nalog može prihvatiti odgovornost za prekršaj i nakon isteka roka od osam dana od prijema prekršajnog naloga ako pre postupka izvršenja dobrovoljno plati celokupan iznos izrečene novčane kazne
3) da lice protiv koga je izdat prekršajni nalog koje ne prihvata odgovornost za prekršaj ima pravo da u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga podnese zahtev za sudsko odlučivanje tako što će lično ili preko pošte predati prekršajni nalog nadležnom prekršajnom sudu uz naznačenje suda kome se zahtev podnosi
Upozorenja okrivljenom
Prekršajni nalog postaće konačan i izvršan po proteku roka od osam dana od dana prijema ako lice protiv koga je izdat prekršajni nalog u tom roku ne plati novčanu kaznu ili ne zahteva sudsko odlučivanje o izdatom prekršajnom nalogu .Takođe lice protiv koga je izdat prekršajni nalog u slučaju prinudnog izvršenja izrečene novčane kazne, će biti dužno da nadoknadi troškove izvršenja određene rešenjem o prinudnoj naplati.
Fizičkom licu, preduzetniku i odgovornom licu u pravnom licu protiv koga je izdat prekršajni nalog neplaćena novčana kazna će se zameniti kaznom zatvora ili radom u javnom interesu.
Prihvatanje odgovornosti
Lice protiv koga je izdat prekršajni nalog prihvata odgovornost za prekršaj plaćanjem polovine izrečene kazne u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga, čime se oslobađa plaćanja druge polovine izrečene kazne.
Ako lice protiv koga je izdat prekršajni nalog u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga ne plati izrečenu kaznu ili ne podnese zahtev za sudsko odlučivanje o izdatom prekršajnom nalogu, smatraće se da je prihvatilo odgovornost propuštanjem, a prekršajni nalog će postati konačan i izvršan.
Postupak po zahtevu za odlučivanje od strane suda
Ukoliko lice protiv koga je izdat prekršajni nalog ne prihvata svoju odgovornost može nadležnom sudu u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga, lično ili putem pošte, da dostavi potpisan prekršajni nalog, koji pod ovim uslovima predstavlja zahtev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu.
Ako okrivljeni sudu lično podnese zahtev za sudsko odlučivanje, sud je obavezan da odmah po prijemu zahteva zavede predmet, okrivljenom izda potvrdu o prijemu zahteva, ispita zahtev i donese rešenje o pokretanju postupka, a okrivljenog sasluša ili mu zakaže pretres.
Ako okrivljeni sudu dostavi zahtev za sudsko odlučivanje putem pošte, uz potpisan prekršajni nalog može priložiti i svoju pisanu odbranu i dostaviti ili predložiti dokaze.
Sud je obavezan da odmah nakon zavođenja predmeta ispita zahtev za sudsko odlučivanje, donese rešenje o pokretanju postupka i pozove organ koji je izdao prekršajni nalog da se u roku od osam dana izjasni i dostavi ili predloži dokaze o učinjenom prekršaju.
Kad sud donese rešenje o pokretanju postupka, smatra se da odluka o novčanoj kazni iz prekršajnog naloga nije izrečena.
Presuda prekršajnog suda
Sud vodi postupak održava pretres i kada utvrdi dovoljno činjenično stanje donosi oslobađajuću ili presudu kojom se okrivljeni oglašava odgovornim.
Postupak može i zastariti te se onda donosi rešenje o obustavi postupka.
Okrivljeni ima pravo na žalbu nakon prijema presude. Rok za žalbu na presudu u prekršajnom postupku iznosi 8 dana.
Žalba treba da sadrži označenje odluke protiv koje se žalba izjavljuje, navode u čemu je podnosilac žalbe nezadovoljan odlukom, kao i potpis podnosioca žalbe. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Pozivajući se na nove činjenice podnosilac žalbe je dužan da navede dokaze kojima se te činjenice dokazuju.
Podnošenjem žalbe odlaže se izvršenje presude do donošenja drugostepene odluke.